Repertoar

SLAVONIJA – NISAM DUGO PIVALA KROZ SELO

 

Koreografija: Nenad Sudar

Glazbena obrada: Franjo Batorek

 

Slavonski plesovi. U bogatoj Slavoniji, uz rijeku Savu. Čuva se I njeguje, kao zjenica oka svog, baština predaka.

Prekrasni napjevi, zanimljivi plesovi I ponos Slavonskog čovjeka na svoju povijest I tradiciju mogu se vidjeti na sceni pretočeni u koreografiju pjesama I plesova iz ovog kraha Lijepe naše. U ovoj koreografiji imamo plesove –Hajd na livo,Povraćanac, Jaši baba dorata, Cupni nogom, kao i karakteristične napjeve ovog podneblja.

SLAVONIJA – NISAM ZNALA ZELENE MI TRAVE

 

Koreografija: Nenad Sudar

Glazbena obrada: Franjo Batorek

 

Pjesme I plesovi Vinkovačkog kraja, s uporišrem u baštini sela Rokovici-Andrijaševci

SLAVONIJA – KUMOVA GRANA

 

Koreografija: dr. sc. Enrih Merdić

Glazbena obrada: Duško Topić

 

Slavonski svatovski običaj iz Đakovštine. U ponoć kum donosi granu okićenu pucojkama, bebama i jabukom te ju prodaje na licitaciji. Sav prikupljen novac ide mladencima. U Slavoniji se samo u svatovima pleše parovni ples pod nazivom mađarac. Tu je još i   ”uvezeni” ples kukunješće koji je u Slavoniji dobio svoju verziju osobitim plesnim stilom i glazbenim figurama.

POSAVINA – AL JE LIPO NAŠE KOLO MALO

 

Koreografija: Nenad Sudar

Glazbena obrada: Franji Batorek

 

Plesovi u Posavini vrlo su temperamentni, što je izraženo jakim vertikalnim pomakom. Dučec i drmeš karakteristični su plesovi ovog dijela Hrvatske. Dučec, u kojemu se javljaju različite
vrste skokova, dobio je naziv prema riječi “dukati” što znači skakati. U prošlim vremenima, seljački ples bio je ne samo izraz životne radosti, nego i jak element u magijskom djelovanju na prirodu, na dobar urod i suzbijanje nedaća. Od ostalih plesova vidjećemo oj mladosti, repa, staro sito.

POSAVINA – POSAVČICA OD GLAVE DO PETE

 

Koreografija: dr.sc. Enrih Merdić

 

Plesovi u Posavini vrlo su temperamentni, što je izraženo jakim vertikalnim pomakom. Dučec i drmeš karakteristični su plesovi ovog dijela Hrvatske. Dučec, u kojemu se javljaju različite vrste skokova, dobio je naziv prema riječi “dukati” što znači skakati. U prošlim vremenima, seljački ples bio je ne samo izraz životne radosti, nego i jak element u magijskom djelovanju na prirodu, na dobar urod i suzbijanje nedaća. Repa i zavodljiva pjesma Ja sam mala, preostali su dijelovi te koreografije.

BARANJA – BARANJSKI SVATOVSKI ADET


Koreografija: dr. Sc. Enrih Merdić

Glazbena obrada: Duško Topić


“Baranjski svatovski adet”

Baranjska svadba krajem 19. stoljeća sastavljena je zapravo od niza običaja koji se redaju jedan za drugim. U ovoj koreografiji predstavljeni su samo neki od njih: zaruke i davanje jabuke, oproštaj od majke, izlazak iz crkve, ulazak mladenke u kuću i kobila.

BARANJA – ALAJ IGRAM…


Koreografija: Boban Đurić

Glazbena obrada: Franjo Batorek

 

Omeđena rijekama Dravom i Dunavom te Mađarskom granicom na sjeveru Baranja predstavlja vrlo vrijedno i zanimljivo etnološko područje na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske.

Zbog duge prometne izoliranosti Baranja je sačuvala mnoštvo narodnih običaja, pjesama i plesova te materijalne kulturne baštine koja se ponajprije ogleda u bogatstvu narodnog ruha.

Plesovi Baranje, vrlo živopisni i šaroliki, predstavljaju važan dio tradicijskog života i nacionalne samosvjesnosti Hrvata Šokaca. Uz neizostavno Kolo na dvi strane i Ranče, vidjet ćemo i neke rjeđe viđane plesove poput Brzog Kola, Jelice, Pačića, U tanac…

LIKA – U LICI 


Koreografija: Nenad Sudar

                 

Surovost života koja je vječno vladala u ličkom dijelu Hrvatske, ogleda se i u folkloru kojeg karakteriziraju teški i čvrsti koraci. Ličko kolo  se plesalo  bez glazbene pratnje. Glavnu ulogu imao je kolovođa koji je morao biti najbolji plesač, a često i najzgodniji momak u selu. Njegova uloga bila je važna i poštovana od ostalih plesača. On najavljuje izmjene koraka i daje ritam cijelom kolu. Uz karakteristično višeglasno pjevanje, popularan je bio i ples tanac uz pratnju tambure samice ili dangube.

MEĐIMURJE – LEPO NAŠE MEĐIMURJE

 

Koreografija: Ivan Goran Matoš

Glazbena obrada: Tomislav Jozić


Na sjeveru Hrvatske smjestilo se Međimurje, bogato plesovima u kojima se ogleda utjecaj susjedne Mađarske. Izrazita vedrina duha i razigranost Međimuraca iskazana je fletnim (brzim) i okretnim plesovima. Prepoznatljivo je po pjevanju u molskim akordima te obiluje senzibilnim i melankoličnim ljubavnim pjesmama.

HERCEGOVINA – POSKOĆICA IZ JUŽNE HERCEGOVINE

 

Koreografija: Vido Bagur


Čuveno kolo poskočica plešu Hrvati na području hercegovačkih općina Neum, Ravno i Čapljina. Čvrstina i vedar duh Hercegovaca odlikuje ovaj ples te bogatstvo plesnih figura i hvatova. Pleše se uz pratnju starinskog gudačkog instrumenta lijerice, a promjene figura vrše se na komandu kolovođe

ZAGORJE – FANTI SE ZBIRAJU

 

Koreografija: Ivica Ivanković

Glazbena obrada: Ivica Ivanković i Franjo Slavko Batorek


- soldački štiklec iz Hrvatskog zagorja -


U Hrvatskom zagorju i danas se pamte stare soldačke pjesme kojima se, ponosno i uz suze, muškarce ispraćalo vu vojnu, v tabor, u rat. Mnogima od tih junaka, nažalost, ne znamo niti pamtimo imena, no zato čežnje i nade neznanih majki i djevojaka stoje još uvijek zapisane u ganutljivim stihovima tih soldačkih pjesama. Uz već spomenute pjesme i selskoga dobošara, tu su još i zagorec-marš te stara i zagrebačka poljka.

ZAGORJE – JELICA KOLCE VODILA

 

Koreografija: Nenad Sudar

Glazbena obrada: Franjo Batorek

 

Koreografija pokazuje pjesme I plesove sjeverno zadadne Hrvatske, prekrasne plesove Hrvatskog zagorja

SPLIT – STARI SPLITSKI PLESOVI

 

Koreografija: Branko Šegović


Stari Splićani rado su plesali monfrinu, četvorku i polku šaltin, plesove koji svojim elegantnim pokretima i kostimima i odražavaju vidan utjecaj Mediterana i zapadne Europe.

RAŽANAC – RAŽANAČKO KOLO


Koreografija: Branko Šegović


Ražanačko kolo plesali su jednako muškarci i žene, mladi i stari, a za one koji su se isticali dobrim plesom, govorilo se da su dobri kolari. Djevojka koja je išla u kolo, trebala se dokazati kao djevojka koja je sazrela, ne samo, za plesanje i uključivanje u društveni život, već i za udaju. Kolo je bila prilika da se djevojke i momci susretnu i zaljube.

BUNJEVAČKI PLESOVI – KOLO IGRA TAMBURICA SVIRA


Koreografija: Nenad Sudar

Glazbena obrada: Duško Topić


Plesovi Bunjevaca uvijek fasciniraju svojom elegancijom i plesnim umijećem, a posebnu pažnju izaziva nadmetanje plesača u želji da izvedu što teži i atraktivniji plesni korak kako bi pridobili naklonost djevojaka. Na nogama plesača su zvečke, čiji zvučni efekti pojačavaju ritam plesa.

MURTER – PJESME I PLESOVI JEZERA.OTOK MURTER


Koreografija: Marko Maričić

Glazbena obrada: Franjo Slavko Batorek


Folklor Jezera, kao i čitavog područja otoka Murtera i šibenskog primorja te otoka, odlikuje se jadranskim i dinarskim utjecajima. No zahvaljujući dugoj pomorskoj tradiciji, u Jezerima prevladavaju jadranski folklorni elementi. U 18. i 19. stoljeću te početkom 20. stoljeća, pomorci koji su dolazili iz srednje Europe i Mediterana, donosili su razne folklorne elemente koji su se zatim prilagođavali prema jezerskoj tradiciji.

PODRAVLJE – PLESOVI HRVATA MAĐARSKOG PODRAVLJA


Koreografija: Joszef Szavai

Glazbena obrada: Vesna Svalina


U tradiciji hrvatskih etničkih skupina u Mađarskoj važno mjesto zauzima folklorno blago podravskih Hrvata. Na godinama izoliranom području sačuvale su se arhaične pjesme, glazba, plesovi i narodni običaji. Izuzetno je zanimljiv muški ples u kojemu se udaraju sare, u kojem muškarci mogu pokazati svu svoju vještinu. Podravski Hrvati jako vole pjevati, veseliti se i vole dobru zabavu. Ova naša koreografija oživljava ivandanske običaje.

BIZOVAC – U REŠETA PLITKO DNO


Koreografija: Nenad Sudar

Glazbena obrada: Duško Topić


Plesove sela Bizovca karakteriziraju sitni titravi koraci te ljepota i jedinstvenost nošnje. Bizovačka svečana nošnja bila je nošena samo nekoliko puta godišnje i to u vrijeme najvećih svečanosti, a svojom strukturom i osebujnošću pripada među najbolje primjerke hrvatskih narodnih nošnji. Veseli, živahni napjevi nadopunjuju titrave korake, a zajedno s ljepotom nošnje čine ovaj biser hrvatske folklorne baštine jedinstvenim scenskim doživljajem.