1. 1.       SLAVONIJA

Koreografija: dr. sc. Enrih Merdić

Glazbena obrada: Duško Topić

 

“Kumova grana”

Slavonski svatovski običaj iz Đakovštine.U ponoć kum donosi granu okićenu pucojkama, bebama i jabukom te ju prodaje na licitaciji. Sav prikupljen novac ide mladencima.U Slavoniji se samo u svatovima pleše parovni ples pod nazivom mađarac. Tu je još i ”uvezeni” ples kukunješće koji je u Slavoniji dobio svoju verziju osobitim plesnim stilom i glazbenim figurama.

 

  1. 2.       POSAVINA

Koreografija: dr.sc. Enrih Merdić

“Posavčica od glave do pete”

Plesovi u Posavini vrlo su temperamentni, što je izraženo  jakim vertikalnim pomakom. Dučec i drmeš karakteristični su plesovi ovog dijela Hrvatske. Dučec, u kojemu se javljaju različite
vrste skokova, dobio je naziv prema riječi “dukati” što znači skakati. U prošlim vremenima, seljački ples bio je ne samo izraz životne radosti, nego i jak element u magijskom djelovanju na prirodu, na dobar urod i suzbijanje nedaća. Repa i zavodljiva pjesma Ja sam mala, preostali su dijelovi te koreografije.

 

  1. 3.       BARANJA

Koreografija: dr. Sc. Enrih Merdić

Glazbena obrada: Duško Topić

 

“Baranjski svatovski adet”

Baranjska svadba krajem 19. stoljeća sastavljena je zapravo od niza običaja koji se redaju jedan za drugim. U ovoj koreografiji predstavljeni su samo neki od njih: zaruke i davanje
jabuke, oproštaj od majke, izlazak iz crkve, ulazak mladenke u kuću i kobila.

 

  1. BARANJA

Alaj igram…

 

Omeđena rijekama Dravom i Dunavom te Mađarskom granicom na sjeveru Baranja predstavlja vrlo vrijedno i zanimljivo etnološko područje na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske.

Zbog duge prometne izoliranosti Baranja je sačuvala mnoštvo narodnih običaja, pjesama i plesova te materijalne kulturne baštine koja se ponajprije ogleda u bogatstvu narodnog ruha.

Plesovi Baranje, vrlo živopisni i šaroliki, predstavljaju važan dio tradicijskog života i nacionalne samosvjesnosti Hrvata Šokaca. Uz neizostavno Kolo na dvi strane  i Ranče, vidjet ćemo i neke rjeđe viđane plesove poput Brzog Kola, Jelice, Pačića, U tanac…

  1. 5.       LIKA

 

“Ličko kolo”

Surovost života koja je vjecno vladala u ličkom dijelu Hrvatske, ogleda se i u folkloru kojeg karakteriziraju teški i čvrsti koraci. Ličko kolo, ili đikac, plesao se bez glazbene
pratnje. Glavnu ulogu imao je kolovođa koji je morao biti najbolji plesač, a često i najzgodniji momak u selu. Njegova uloga bila je važna i poštovana od ostalih plesača. On najavljuje
izmjene koraka i daje ritam cijelom kolu. Uz karakteristično višeglasno pjevanje, popularan je bio i ples tanac uz pratnju tambure samice ili dangube.

  1. 6.       MEĐIMURJE

Koreografija: Ivan Goran Matoš

Glazbena obrada: Tomislav Jozić

 

“Lepo naše Međimurje”

Na sjeveru Hrvatske smjestilo se Međimurje, bogato plesovima u kojima se ogleda utjecaj susjedne Mađarske. Izrazita vedrina duha i razigranost Međimuraca iskazana je fletnim(brzim) i okretnim plesovima. Prepoznatljivo je po pjevanju u molskim akordima te obiluje senzibilnim i melankoličnim ljubavnim pjesmama.

 

  1. 7.       HERCEGOVINA

Koreografija: Vido Bagur

“Poskočica iz južne Hercegovine”

Čuveno kolo poskočica plešu Hrvati na području hercegovačkih općina Neum, Ravno i  Čapljina. Čvrstina i vedar duh Hercegovaca odlikuje ovaj ples te bogatstvo plesnih figura i
hvatova. Pleše se uz pratnju starinskog gudačkog instrumenta lijerice, a promjene figura vrše se na komandu kolovođe.

 

  1. 8.       ZAGORJE

Koreografija: Ivica Ivanković

Glazbena obrada: Ivica Ivanković i Franjo Slavko Batorek

 

“Fanti se zbiraju…”
-soldački štiklec iz Hrvatskog zagorja-

U Hrvatskom zagorju i danas se pamte stare soldačke pjesme kojima se, ponosno i uz suze, muškarce ispraćalo vu vojnu, v tabor, u rat. Mnogima od tih junaka, nažalost, ne znamo niti
pamtimo imena, no zato čežnje i nade neznanih majki i djevojaka stoje još uvijek zapisane u ganutljivim stihovima tih soldačkih pjesama. Uz već spomenute pjesme i selskoga dobošara, tu su još i zagorec-marš te stara i zagrebačka poljka.

 

  1. 9.       SPLIT

Koreografija: Branko Šegović

 

“Stari splitski plesovi”
Stari Splićani rado su plesali monfrinu, četvorku i polku šaltin, plesove koji  svojim elegantnim pokretima i kostimima i odražavaju vidan utjecaj Mediterana i zapadne Europe.

 

  1. 10.   RAŽANAC

Koreografija: Branko Šegović

“Ražanačko kolo”

Ražanačko kolo plesali su jednako muškarci i žene, mladi i stari, a za one koji su se isticali dobrim plesom, govorilo se da su dobri kolari. Djevojka koja je išla u kolo, trebala se dokazati kao djevojka koja  je sazrela, ne samo, za plesanje i uključivanje u društveni život, već i za udaju. Kolo je bila prilika da se djevojke i momci susretnu  i zaljube.

 

  1. 11.   BUNJEVAČKI PLESOVI

Koreografija: Nenad Sudar

Glazbena obrada: Duško Topić

 

“Kolo igra, tamburica svira”

Plesovi Bunjevaca uvijek fasciniraju svojom elegancijom i plesnim umijećem, a posebnu pažnju izaziva nadmetanje plesača u želji da izvedu što teži i atraktivniji plesni korak kako bi
pridobili naklonost djevojaka. Na nogama plesača su zvečke, čiji zvučni efekti pojačavaju ritam plesa.

 

  1. 12.   MURTER

Koreografija: Marko Maričić

Glazbena obrada: Franjo Slavko Batorek

 

Pjesme i plesovi Jezera, otok Murter

Folklor Jezera, kao i čitavog područja otoka Murtera i šibenskog primorja te otoka, odlikuje se jadranskim i dinarskim utjecajima. No zahvaljujući dugoj pomorskoj tradiciji, u Jezerima prevladavaju jadranski folklorni elementi. U 18. i 19. stoljeću te početkom 20. stoljeća, pomorci koji su dolazili iz  srednje Europe i Mediterana, donosili su razne folklorne elemente, koji su se zatim prilagođavali prema jezerskoj tradiciji.

 

  1. 13.   PODRAVLJE

Koreografija: Joszef Szavai

Glazbena obrada: Vesna Svalina

 

Plesovi Hrvata mađarskog Podravlja
U tradiciji hrvatskih etničkih skupina u Mađarskoj važno mjesto zauzima folklorno blago podravskih Hrvata. Na godinama izoliranom području sačuvale su se arhaične pjesme, glazba, plesovi i narodni običaji. Izuzetno je zanimljiv muški ples u kojemu se udaraju sare, u kojem muškarci mogu pokazati svu svoju vještinu. Podravski Hrvati jako vole pjevati, veseliti se i vole dobru zabavu. Ova naša koreografija oživljava ivandanske običaje.

 

  1. 14.   BIZOVAC

Koreografija: Igor Duraković

Glazbena obrada: Duško Topić

 

Plesove sela Bizovca karakteriziraju sitni titravi koraci te ljepota i jedinstvenost nošnje. Bizovačka svečana nošnja bila je nošena samo nekoliko puta godišnje i to u vrijeme najvećih svečanosti, a svojom strukturom i osebujnošću pripada među najbolje primjerke hrvatskih narodnih nošnji. Veseli, živahni napjevi nadopunjuju titrave korake, a zajedno s ljepotom nošnje čine ovaj biser hrvatske folklorne baštine jedinstvenim scenskim doživljajem.