Folklor, baština, kultura - ključne su riječi vezane uz hobi kojim se bave članovi Kulturno umjetničkog društva „Željezničar”. No kako to izgleda kada se zagrebe ispod ove službene i profesionalne površine?

Kao plesači imali smo sreću u životu i dobili jednu „prisvojenu“ obitelj koju s puno ponosa možemo nazvati idiličnom. Naša putovanja, bila ona daleka ili bliža, svi zajednički odrađeni nastupi, svaki pljesak koji smo svojim radom zaslužili i svaka suza puštena od sreće zbog izvrsno obavljenog posla rezultirali su prekrasnim prijateljstvima koja su neprocjenjiva. Neka prijateljstva su jača i veća, a neka su se čak pretvorila i u sudbonosne poveznice. Tako naše društvo iza sebe ima i puno parova koji su svoju plesnu karijeru okrunili brakom i koji su, sigurni smo, u mogućnosti ispričati najljepše ljubavne priče. 

Velika većina plesača svoje prve folklorne korake otplesala je još u ranoj dobi, u osnovnoj školi. Naravno, veliki je broj plesača koji su svoju ljubav razvili i kasnije kako se razvijala i njihova osobnost. Ples, putovanja i upoznavanja novih ljudi svakome su od pomoći u razvijanju i jačanju karaktera. Ovaj način života i najpovučenije osobe ohrabrio je da stanu pred publiku i pokažu sve ono u čemu su uistinu dobri. Voditelji koji su tu kako bi nas naučili plesu i čuvanju tradicije tu su i kao podrška u svakom životnom aspektu. U šali se nekada kaže da nema osobe koja uz nas neće proplesati i savladati svoje prepreke ili strahove.

Ono što folklor čini posebnim je upravo to što razlike, koliko god da ih među nama ima, ne postoje, odnosno ne vide se. Svi smo cjelina i sve što stvaramo, stvaramo zajedno i sa puno ljubavi. Imali vi staž od dvadeset godina aktivnog bavljenja folklorom ili ste pak ona osoba koja je tek prije nekoliko mjeseci spoznala ljubav prema plesu, možete biti sigurni kako ova velika obitelj nikada neće biti prevelika. Jedini uvjet kako bi netko postao dio ovog svemira ljubav je prema plesu i želja za učenjem i za radom.